Dr. Dorothy McClellan
ZNANSTVENI SKUP O
JUGOSLAVENSKIM KOMUNISTIČKIM ZLOČINIMA
Na fakultetu Hrvatskih studija pri kraju predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije u prigodi 75. obljetnice Bleiburške tragedije i Hrvatskih križnih puteva te civilizacijske potrebe suočavanja s prošlošću, 19. lipnja 2020. održan je međunarodni znanstveni skup Važnost europskoga sjećanja za europsku budućnost: Komunistički zločini. Skup je organiziran uz financijsku podršku Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Zaklade Konrad Adenauer iz Njemačke. Organizacijski odbor činili su: doc. dr. sc. Vlatka Vukelić, doc. dr. sc. Vladimir Šumanović i mag. Danijel Jurković.
Znanstvena djelatnost temeljna je djelatnost Fakulteta hrvatskih studija koja, kao posebne vidove djelatnosti, između ostaloga, obuhvaća znanstveno istraživanje, znanstveni dijalog, formiranje znanstvenoga pomlatka i razvijanje međuinstitucijske i međunarodne znanstvene suradnje.
U međuvremenu su vrijedni Hrvatski povjesničari i posebice znanstvenici pa čak i jedan akademik, punih 77 godina nakon završetka 2 sv. rata te punih 31 godinu nakon uspostave samostalne, slobodne, demokratske i suverene Republike Hrvatske (i nakon što su stručne službe obje vlade temeljito "pregledale" komunističke arhive) počeli otkrivati brojne nove podatke vezane uz komunističke zločine!
S toga je zaključeno kako postoji potreba za održavanjem skupa takve tematike, u smislu širenja i strukovne popularizacije povijesnih spoznaja kao i obuhvata razdoblja, da se ne bavi samo poratnim zločinima, nego da uključi i zločine počinjene tijekom Drugoga svjetskoga rata!
Masovni zločini
Prvi masovni zločini Titovih partizanskih snaga počinjeni u ime komunističke partije Jugoslavije bilježe se još tijekom ratnih godina, odnosno od 1941. do 1945 godine. Ogroman broj običnih građana prema različitim mjerilima (svjetonazor, nacionalnost, imovinsko stanje, politička stajališta, religioznost itd.) bio je trajno nepoželjan komunističkoj partiji jugoslavije te su zbog toga primjenjivali fizičke likvidacije, organizirali i sprovodili masovne zločine bez suđenja i osnovnih uzusa humanosti.
Radi toga je u svibnju 1944. osnovana zloglasna služba Komunističke partije Jugoslavije pod imenom Odjeljenje zaštite naroda – OZN-a, te i Korpus narodne obrane Jugoslavije (KNOJ) kao specijalna postrojba od 120,000 najodanijih partijskih vojnika, kojima je glavna zadaća bila organizirati saslušanja, pljačkati imovinu građana odnosno sprovoditi privatnu imovinu građana putem tzv. kolektivizacije pod kontrolu komunističke partije te očuvati pljačku, kontrolirati materijalna i prirodna bogatsva prvenstveno Hrvatskog i Slovenskog naroda i sakriti zločine komunističkog Jugoslavenskog režima.
Osim toga, komunistička ideologija i praksa smatrali su kako se stečevine komunističke revolucije ne mogu očuvati bez "diktature proletarijata" što je u praksi značilo opravdanu upotrebu tajnih i javnih policijskih investigacija i nekažnjenih fizičkih likvidacija. Na temelju naznačenih činjenica moguće je razumijevati sustavnost, goleme razmjere i sveobuhvatnost represije koju je potkraj rata a naroćito u poraću provodio jugoslavenski komunistički diktatorski režim. Obračunavalo se ne samo s nepoželjnim osobama nego i s institucijama, svjetonazorima, vrjednotama i simbolima. Najteži oblik represije bila su sustavna masovna pogubljenja bez vođenja ikakvih sudskih procesa, a vrlo često i bez ikakve skupne ili pojedinačne evidencije.
Zbog niza povijesnih okolnosti posebno su teško stradali Hrvati. Od stvaranja Jugoslavenske ideje nastale u tvornicama misli Beča i Rima, preko velikosrpske monarhije poduprte Britanskim imperijalizmom, implementirane kroz kraljevinu SHS-a kasnije utjelovljenu u Titovoj Jugoslaviji kao i uspostavi marksističke ideologije u komunističko boljševićkom zločinačkom pokretu koji su svi od reda, negirali Hrvatima pravo na slobodnu, suverenu i nacionalnu Hrvatsku državu. Bilo kakav oblik Hrvatskog narodnog organiziranja prema uspostavi nacionalne političke državne tvorevine bio je kažnjavan fizičkim likvidacijama Stjepana Radića i prvaka Hrvatske Seljačke Stranke, posezanjem Hrvatskog teritorija od strane fašističke Italije i nacional socijalističke Njemačke te u svim slučajevima Srpskog komadanja Hrvatskog teritorija i likvidacije Hrvata u masama te raseljavanja stanovništva. Nakon završetka 2. sv. rata približno pola milijuna Hrvatskih civila i gotovo 200 000 hrvatskih vojnika povlačilo se preko Slovenije prema Austriji u vjeri i nadi kako če ih zapadni saveznici prihvatiti u svoje sigurnosne zone i tako ih zaštiti od krvoločnih komunističkih, jugoslavenskih i srpskih zločinaca.
Posebnu je vrstu sustavnih masovnih pogubljenja odnosno genocida nad Hrvatskim narodom – uglavnom bez ikakvih suđenja ili uz ubrzana skupna suđenja pred prijekim revolucionarnim sudovima – jugoslavenski režim izvršio nakon zauzimanja pojedinih područja, naselja i gradova. Većinu takvih pogubljenja provodila je OZN-a prema popisima koji su bili dostavljani od unutarnjih izvora (tek se treba objelodaniti tko je u to bio umiješan, svakako postoje već jasne indikacije) te prikupljani i dopunjavani nakon osvajanja pojedinih mjesta.
1,700 masovnih grobnica
O navedenim masovnim zločinima najkonkretnije svjedoče prikrivena stratišta i grobišta koja su do 1990 godine bila najstrože čuvana tajna jugoslavenskoga komunističkoga poretka. Nakon 1990 godine službena državna povjerenstva su do 2012. na teritorijima dijela novonastalih država evidentirala ukupno, približno 1700 masovnih prikrivenih stratišta i grobišta: u Hrvatskoj 843, u Sloveniji 591, u Srbiji 180 te u Bosni i Hercegovini 91. U dijelu država nastalih raspadom Jugoslavije (Crna Gora, Kosovo, Makedonija) ta tema službeno još nije ni otvorena.
Saznajte više o jugoslavenskim komunističkim zločinima u ovom znanstvenom članku
(PDF) Znastveni rad - Bleiburg: Titova dozvola za genocid - Hrvatsko Slovo, 2020.
PDF | POVODOM EUROPSKOG DANA SJEĆANJA NA ŽRTVE SVIH TOTALITARNIH I AUTORITARNIH REŽIMA, 23. kolovoza U nekoliko sljedećih nastavaka u Hrvatskom slovu... | Find, read and cite all the research you need on ResearchGate
www.researchgate.net
(PDF) Bleiburg - Bleiburg: Titova dozvola za genocid - Hrvatsko Slovo 2020
PDF | POVODOM EUROPSKOG DANA SJEĆANJA NA ŽRTVE SVIH TOTALITARNIH I AUTORITARNIH REŽIMA, 23. kolovoza U nekoliko sljedećih nastavaka u Hrvatskom slovu... | Find, read and cite all the research you need on ResearchGate
www.researchgate.net
Međutim, zbog političkih razloga prijenosa vlasti sa komunističkog na demokratski sustav istraživanja su uglavnom obustavljena ili znatno usporena (u Hrvatskoj 2000., u Sloveniji 2009.) te je stoga izostalo suočavanje s tim zastrašujućim zločinima i drugom zločinačkom represijom jugoslavenskoga komunističkoga režima, iako na to suočavanje Hrvatsku i Sloveniju obvezuju dokumenti koji su pravna stečevina Europske unije, a sukladno tomu Hrvatski sabor je u lipnju 2006. usvojio i odgovarajuću Deklaraciju koja je ostala mrtvo slovo na papiru.
Jasno je svima da su obustave istraživanja uglavnom potaknute rezultatom istraživanja arhiva od 1991 godine do 2000 godine. Javnost je sa velikim zanimanjem očekivala objavu rezultata kako bi se sprovela toliko željana politička i privredna lustracija Hrvatskog društva no do toga nije došlo. Drugi razlog je privatizacija "društvene imovine" koja je u Titovom režimu bila nasilno oduzeta poštenim privatnim građanima. Kriminalna pljačka partizana i njihovih nasljednika priječi demokratski, pravni i pravedni razvoj Hrvatske države.
Važni dokumenti
Pripadnici hrvatske akademske zajednice, osobito povjesničari, pridonosit će suočavanju sa zločinačkom komunističkom prošlošću, na što obvezuju europsko humanističko civilizacijsko nasljeđe te odgovarajući dokumenti Hrvatskoga sabora, Vijeća Europe i Europske unije:
• Deklaracija Sabora Republike Hrvatske o osudi političkoga procesa i presude
kardinalu dr. Alojziju Stepincu od 14. veljače 1992. (Narodne novine, br. 9/92)
• Deklaracija Sabora Republike Hrvatske o osudi uhićenja i umorstva Andrije Hebranga
(Narodne novine, br. 9/92)
• Rezolucija 1096 Parlamentarne skupština Vijeća Europe o uklanjanju naslijeđa bivših
komunističkih totalitarnih sustava od 27. lipnja 1996.
• Rezolucija Europskoga parlamenta o šezdesetoj obljetnici završetka Drugoga
svjetskoga rata 8. svibnja 1945., od 12. svibnja 2005.
• Rezolucija 1481 Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o međunarodnoj osudi
zločina totalitarnih komunističkih poredaka od 25. siječnja 2006.
• Deklaracija Hrvatskoga sabora o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnoga
komunističkoga poretka u Hrvatskoj 1945. – 1990. godine od 30. lipnja 2006.
• Rezolucija Europskoga parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja
2009.
• Izvješće Europske komisije o spomenu na zločine koje su počinili totalitarni režimi u
Europi od 22. prosinca 2010.
• Zakon o pronalaženju, obilježavanju i održavanja grobova žrtava komunističkih
zločina nakon Drugoga svjetskoga rata (Narodne novine, broj 31/11),
• Rezolucija Europskoga parlamenta od 19. rujna 2019. o važnosti sjećanja za
budućnost Europe (2019/2819(RSP)
• Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost i Europski dan
sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma
prema Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici
Hrvatskoj (Narodne novine, br. 110/19)
Teme i govornici
Prva sesija: Komunistički poratni zločini – temeljne odrednice, moderator: doc. dr. sc. Vladimir Šumanović
Prof. dr. sc. Bojan Dimitrijević, Uvodno izlaganje: Aleksandar Ranković: osnivač OZNE – Službe bezbednosti i partizanskog pokreta
Prof. dr. sc. Mitja Ferenc, Raziskava zamolčanih grobišč Hrvatov v Sloveniji. Rezultati in ovire
dr. sc. Igor Vranić i Leo Marić, mag. hist., Povjesničari na zagrebačkom sveučilištu i promjena režima 1945. godine
doc. dr. sc. Vlatka Vukelić, Partizanski zločin na Zrinu
Druga sesija: Komunistički zločini između državne i lokalne razine Moderator: Danijel Jurković, mag. hist., mag. educ. hist. et mag. comm.
prof. dr. sc. Veljko Đurić Mišina, Komunistička represija u i poslije rata: slučaj Bosanske krajine
dr. sc. Franjo Jurić, Komunistički zločini nad Hrvatima i muslimanima jugozapadne Bosne i bihaćkog kraja u razdoblju od sredine 1941. do početka 1943. godine
dr. sc. Hrvoje Mandić, Kaznene ekspedicije komunističkih vlasti protiv jataka na Širokom Brijegu od 1945. do 1951.
dr. sc. Tomislav Jonjić, Bitka za Krašić – zločin bez kazne
dr. sc. Blanka Matković, Likvidacije na Kočevskom rogu: Uloga 11. dalmatinske brigade kroz arhivske izvore, novinske tekstove i svjedočanstva
Treća sesija: Komunistički zločini i stanovništvo, Moderatorica: doc. dr. sc. Vlatka Vukelić doc. dr. sc. Vladimir Šumanović, Jugoslavenski logor u Požegi
Drago Štokić, dipl. oec., Prikrivrena grobišta Požeštine
Domagoj Đerek, mag. hist. et mag. educ. hist., Vojna i politička biografija Petra Kleuta od 1941. do 1945.
Danijel Jurković, mag. hist., mag. educ. hist. et mag. comm., Prešućeni zločini u šumi Belaš
Besim Qeriqi, mag. hist., Kosovo youth Demonstration 1981 – Violence against the Protestors
Saznajte više o jugoslavenskim komunističkim zločinima u ovom filmu
Kompletan sadržaj na ovim stranicama od 2015 © Hrvatski Filmski Institut. Sva prava pridržana