Dr. Ante Čuvalo

Franjo (Francis) R. Preveden (1890. – 1959.)

lingvist, poliglot, povjesničar, sveučilišni profesor, prevoditelj, domoljub

Franjo Preveden? Ako se pitate tko je bio taj, nije čudo! Malo bi tko i od hrvatskih iseljenika u Americi danas znao reći tko je bio dr. Preveden. Ukratko, bila je to važna i osebujna osoba za koju bi trebali znati Hrvati domovine i iseljeništva. Njegov životni put bio je više nego dojmljiv, moglo bi se reći i neobičan, pa bi se o njemu mogla napisati knjiga, a ne samo kratak mrežni prilog. Franjo PrevedenAli nije on jedini u hrvatskom iseljeništvu o kome bi trebalo više pisati, pa i dokumentarce snimati, da bi današnje i novije generacije upoznale ljude koji su ne samo bili iznimne osobe nego su desetljećima nesebično radili za boljitak Hrvata u državama gdje su živjeli i na dobrobit domovine Hrvatske. Oni su ugradili sebe u hrvatsku povijest, koju i danas (nažalost) „kroje” oni kojima nije stalo ni do države koja ih plaća ni do istine, nego do ideološke propagande, pa se nije čuditi da marginaliziraju i zaboravljaju mnoge vrijedne osobe i događaje.

Put u svijet – žedan znanja (ne novca)

Franjo Preveden rođen je 5. listopada 1890. godine u Kamenici, na obalama Dunava, u tada hrvatskom Srijemu, od oca Josipa i majke Dragice. Pučku školu pohađao je u rodnom mjestu, a gimnaziju u Novom Sadu. Kao izvanredno nadaren i marljiv đak, sveučilišnu stipendiju dobio je od Hrvatske zemaljske vlade u Zagrebu i od sveučilišta u Budimpešti, na kojem je otpočeo (1908.) studirati klasičnu filologiju, povijest i filozofiju, a potom nastavio studije na Sorboni u Parizu. Godine 1910. odlazi u Ameriku, na poznato sveučilište Columbia u New Yorku, gdje (uz ostalo) studira i sociologiju. Iz New Yorka ide u Berlin i ondje tri semestra (1911.) studira povijest jezika, filozofiju i povijest. U proljeće 1913. odlazi u Rusiju, u kojoj je proveo sljedećih šest godina. Prvu je godinu boravio u Petrogradu, a zatim je bio godinu dana profesorom na gimnaziji u Pskovu. Nakon što je izbio Prvi svjetski rat, Preveden je otišao u Moskvu studirati slavističke i baltičke jezike, ondje je ostao do 1919. godine i tijekom tih godina u Moskvi se oženio. Bio je očevidac tadašnjih revolucionarnih događanja koja su bila prekretnica ne samo u ruskoj, nego i svjetskoj povijesti. Kad su se boljševici dočepali vlasti, Franjo se vratio u domovinu koja se nakon rata našla u balkanskom glibu.

Uvijek spreman krenuti na nove putove u traženju novih znanja i iskustava, k tomu nije podnosio život u novonastalim političkim i društvenim (ne)prilikama u Hrvatskoj, Preveden je otišao u Italiju i potom u Francusku. Ipak, najviše ga je privlačila Amerika, njezina sloboda i mogućnosti koje je nudila, pa godine 1923. Franjo ponovno odlazi u Ameriku i ondje ostaje do kraja života.

Nakon kraćega boravka u New Yorku, pošao je u Chicago, a zatim otišao predavati na Winona State University u državi Minnesoti. Nemirna duha i žedan znanja, potom odlazi na najpoznatije sveučilište u Midwestu, na University of Chicago. Tu je bio sudionik sveučilišnoga projekta o povijesti ideja i istovremeno pripremao doktorsku disertaciju, naslovljenu Vocabulary of navigation in the Balto-Slavic languages / Plovidbeni rječnik u balto-slavenskim jezicima, a University of Chicago (1927.) dodjeljuje mu naslov doktora filozofije (Ph. D.). Njegovo postignuće doktorata imalo je velik odjek među Hrvatima u Americi. Ta bilo je čudo da jedan tadašnji hrvatski doseljenik doktorira, i to na tako prestižnom sveučilištu. Prije i nakon postignutoga doktorata (1926. do 1933.), Preveden je predavao klasične jezike i europske povijesti poslijediplomskim studentima na chicaškom katoličkom sveučilištu DePaul.

Iz Chicaga je otišao 1934. i postao profesorom na benediktinskom College of St. Scholastica, Duluth, Minnesota. Uvijek žedan znanja, Franjo je proveo ljeto 1935. u Meksiku, na Universidad Nacional Autónoma de México, proučavajući španjolsku umjetnost i meksičku arheologiju. Godine 1938. postao je profesorom latinskoga jezika i europske povijesti (diplomskih i poslijediplomskih studija) na katoličkom Duquesne University u Pittsburghu. Nakon tri godine boravka u Pennsylvaniji, otišao je predavati na katolički College of New Rochelle u državi New York. To mu je bilo zadnje profesorsko namještenje.

Nakon što je ratni vihor zahvatio i Ameriku, dr. Prevedenu ponuđeno je mjesto prevoditelja u Ministarstvu narodne obrane. Prevodio je dokumente s mađarskoga jezika za američke radijske emisije i vojne potrebe. Poslije je premješten u Ministarstvo mornarice (Dep. of Navy) i tu je ostao do umirovljenja 1958. godine. U toj službi prevodio je na engleski s osamnaest jezika. Žedan znanja, kao i uvijek, u poznim je godinama naučio i nekoliko afričkih jezika.

Preveden je, osim hrvatskoga, tečno govorio ruski, engleski, španjolski, francuski i njemački, a vrlo dobro je (uz klasične jezike) vladao talijanskim, mađarskim, turskim, baltičkim i još nekim jezicima. Pored toga, razvio je poseban način prevođenja kojim je ubrzao tehniku tog umijeća i za to od Navy Departmenta bio nagrađen dva puta (1953. i 1955.).

Domoljubna nastojanja i djelovanja

Franjo Preveden veći je dio života proveo, moglo bi se reći, lutajući svijetom i upijajući znanje, radeći u visokom školstvu i kao prevoditelj u državnoj službi. Ali kroz sve te godine kao crvena nit provlači se njegovo domoljublje. To je posebice vidljivo nakon što se za stalno preselio u Ameriku.

Njegova su nastojanja bila usmjerene prema kulturnom uzdizanju hrvatskih doseljenika, podučavanju hrvatskih potomaka u Americi o kulturnoj baštini i povijesti domovine njihovih roditelja i, treće, usmjerio je svoje znanje i sposobnosti prema upoznavanju Amerikanaca s hrvatskom poviješću i njihovim tadašnjim stremljenjima. Osim toga, san mu je bio uzdignuti kulturne djelatnosti hrvatskoga iseljeništva u Americi na višu, čak akademsku razinu.

Na primjer, tijekom svojega boravka u Chicagu sudjelovao je u podučavanju engleskoga jezika novodošlih imigranata u jednoj od tadašnjih hrvatskih naseobini (oko 18. ulice na zapadnoj strani), a držao je i predavanja o hrvatskoj povijesti i kulturi na engleskom jeziku za one koji nisu znali hrvatski.