Page 194

dr. Stjepan Šterc

POLITIČKO OBEČANJE KOJE SE 28 GODINA NIJE ISPUNILO

Prošlo je istina podosta vremena otkako su prve političke najave djelovanja po demografskim i migracijskim pitanjima poslane hrvatskoj biračkoj i ukupnoj javnosti i od tada posebno u predizbornim i izbornim vremenima ne prestaju, već dobivaju na odlučnosti, širini, intenzitetu i naročito značenju za dohvat ili nastavak izvršnog i zakonodavnog vladanja Hrvatskom te ostavljanju javnog dojma ozbiljnosti, odgovornosti, razumijevanja složenosti i naročito sposobnosti provođenja. Praktički to traje od kolovoza 1995., odnosno politički počinje odmah nakon olujnog oslobađanja Hrvatske od vojne agresije, i to bez promjena u smislu najava strateških poticajnih modela.

Uglavnom su to dosad bile futurističke najave uz upotrebu općih političkih fraza, više nalik na sadržajne fikcije iz filmova o dalekoj budućnosti nego prezentirani smisleni provedbeni planovi utemeljeni na inače jasno postavljenim zakonitostima u postojećim znanstveno koncipiranim strategijama, programima, projekcijskim planovima te logičkim i nužno potrebnim rješenjima. Vrijeme je prolazilo, demografske su se negativnosti pojačavale do destrukcijske razine, ali izvršna se provedba uvijek svodila samo na najave donošenja novih strategija i gotovo isključivo klasičnih populacijskih mjera vezanih za dječje doplatke i rodiljske naknade.

Pritom je uspostavljena i meta ponavljačka politička terminologija kao nastojanja, delimitiranja, uvažavanja složenosti, dugoročnost djelovanja, događa se svima, takva su vremena, proračunska limitiranost, nužnost postavljanja temelja, sloboda kretanja, otvorenost tržišta rada, ekonomska uvjetovanost, složenost i posebno važna pretpostavka uvijek izgovarana sustav nije spreman. Uzalud su se znanstveni timovi trudili predavanjima, javnim razmatranjima te stručnim i znanstvenim radovima ukazati na demografsku neminovnost, kad su se politički izvršni provoditelji po svojoj savjesti, spoznaji i ideološkoj nasljednoj usmjerenosti oslanjali primarno na svoj politički osjećaj i interesnu povezanost.

Profitna prizemnost

Kakav je to uostalom mogući interes u hrvatskom modelu vladanja kad proračunska sredstva trebaš usmjeravati na djecu, obitelj, ukupnu populaciju i budućnost za generacije koje dolaze i u kojem nema trenutne interesne izravnosti. Veliki bi stručnjaci progovorili kako to nisu profitna ulaganja, svodeći pritom ekonomiju isključivo na profitnu prizemnost i sebičnost iako se u osnovi radi o najvećem mogućem ulaganju – ulaganju u hrvatsku postojanost, razvojnu, uređenu i sigurnosnu budućnost i u temelje cjelokupne nacionalne nadgradnje.

Najava djelovanja po demografskim i užim migracijskim pitanjima u ovim predizbornim vremenima djeluje poput najave ofenzive (njem. Offensive; franc. offensive: napad, udar u vojništvu ili opći napad kojim se nastoje postići strateški ili operativni ciljevi s odlučujućim utjecajem na ishod operacije; ofenziva). Preneseno bi to u upotrebi značilo pokušaj širenja utjecaja ili u ovom slučaju pokušaj političkog uvjeravanja u ozbiljnost razumijevanja hrvatske demografske stvarnosti i ozbiljnog i odgovornog poslijeizbornog strateškog djelovanja. Činjenica jest kako silina demografske destrukcije ne dopušta više odgađanje, zato što upravo ona (destrukcija) izravno utječe na nacionalnu uređenost, razvijenost i sigurnost pa se odgađanja ili samo politička simulacija djelovanja retoričkim ekvilibrijima mogu smatrati ničim drugim nego klasičnim političkim zavaravanjima.

“Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković rekao je u subotu da će Vlada kod donošenja mjera za ublažavanje udara inflacije voditi računa i o demografskoj situaciji, najavivši i izmjene Zakona o dječjem doplatku. ‘Demografska situacija jest zabrinjavajuća i bez zaustavljanja negativnih trendova sve što uspijemo bit će manje uspješno, zato u svim mjerama s kojima ćemo sada ići, kroz izmjene zakona o dječjem doplatku i u mjerama koje će se usvojiti idući tjedan, i o tome ćemo voditi računa’, rekao je Plenković u govoru na svečanom obilježavanju 33. obljetnice utemeljenja Mladeži HDZ-a i Nacionalnog dana Mladeži HDZ-a u Velikoj Gorici. Nakon što su ostvareni svi strateški ciljevi, istaknuo je, budući prioriteti Hrvatske su demografska revitalizacija, dekarbonizacija i digitalizacija” (Glas Istre, 9. rujna 2023. godine).

Imigracijski pritisak

Nakon ovog jasno izrečenog pred stranačkom mladeži nema više nazad niti je moguće nakon formiranja poslijeizborne izvršne vladavine nastaviti istim putem kao dosad i s istim političkim dušobrižnicima usmjerenima primarno na pozicijsko zbrinjavanje bez želje i snage traženja promjene djelovanja za definitivno statistički i politički potvrđeno najvažniju nacionalnu problematiku. Posebno stoga što Hrvatsku i stručno-znanstveno odavno potvrđeno, očekivano i predviđeno pritišću stihijske, usmjeravane i prisilne migracije.

Hrvatska politička indolentnost prema vlastitom demografskom nestajanju (teško da je ta činjenica nekom uopće više politički sporna) i imigracijskom nastojanju dohvata razvijene i uređene Europe, neće više moći biti zamatana u europsku uglađenost i upravo će Hrvatska kao povijesni i današnji prostor “predziđa” morati ostalim europskim veličinama postavljati modele razrješavanja migrantskih kriza, koje sasvim sigurno neće u vremenima koja slijede nestajati same po sebi. Zato što se u tim krizama jasno uočavaju i planski obrasci usmjeravanja stanovništva, a prvi se primjeri hrvatskih reakcija već mogu uvidjeti i po izjavama.

“Ja sam siguran da će Europa u idućem razdoblju shvatiti, a mi to predlažemo već cijeli niz godina, da ovakav način nije dobar ne samo za EU, nego ni za migrantsku populaciju”, rekao je Božinović. “Kao Europska unija morat ćemo organizirati neke aktivnosti izvan teritorija EU-a i probati taj proces kanalizirati u redovite migracije koje će biti zakonski utemeljene i kako nedorečenim rješenjima ne bismo dolazili u situaciju da migranti umiru na putu i da krijumčari ostvaruju velike profite”, dodao je (tportal, 8. 9. 2023.).

dr. Stjepan Šterc

Planske su racionalne i u osnovi selektivne međunarodne migracije postale nakon svih dosadašnjih posljedičnih iskustava i učestalih znanstvenih predikcija objektivna i nužna pretpostavka dostojanstva obiju strana i postaju ključni test europskih vrijednosti umjesto političkih prosudbi o slobodama kretanja koje u svojoj osnovi postoje samo u političkom iluzionizmu. Posljedična su razmišljanja, koja se u političkim izjavama danas navode kao “mi to predlažemo već cijeli niz godina”, zato već i u široj populaciji očekivana, a vrlo se često formiraju u osjećaju nemira i iz potrebe racionalnog političkog djelovanja.

Dosadašnje slike demografske stvarnosti dosegle su razinu negativnosti za djelovanje odmah, bez političkih predrasuda i po svim dosad primjenjivanim obrascima u drugim zemljama. Pogled u hrvatsku demografsku budućnost s dosadašnjim nastavkom slamanja i političkom inercijom prema istom nema nimalo vedrine pa su zato podsjetnici nužnost pri svakom izričaju. Brojke zvuče nevjerojatno i sad već podižu zabrinutost i kod svih onih koji dosad nisu problemu demografskog nestanka posvećivali nimalo pažnje. Učestali članci u novinama i na portalima u zadnje vrijeme, koji nastoje razmotriti službene podatke koji pristižu iz Državnog zavoda za statistiku, uglavnom su naslovljeni demografska katastrofa, slom, nestanak, pražnjenje, starenje, ugrožavanje i slično. Mali podsjetnik na pokazatelje i trendove hrvatskog demografskog nestajanja ili samo mali izvod iz ukupnih demografskih negativnosti koje su zahvatile Hrvatsku.

1. Prirodni nestanak nakon ulaska u Europsku uniju; od 2013. do 2022. godine (više umrlih nego rođenih): – 171.246 osoba.

2. Prirodni nestanak u 2023. godini (siječanj – srpanj): -11.958 osoba.

3. Broj iseljenih nakon ulaska u Europsku uniju; od 2013. do 2022. godine: -349.979 osoba.

4. Broj doseljenih nakon ulaska u Europsku uniju; od 2013. do 2022. godine: +253.311 osoba.

5. Broj doseljenih u razdoblju od 2018. do 2022. godine: +191.053 osobe.

6. Smanjenje broja učenika osnovnih i srednjih škola od 2013. do 2022. godine: – 62.549 učenika.

7. Smanjenje broja studenata u razdoblju od 2013. do 2022. godine: – 12.135 studenata.

Buna na pomolu

“Koliko sam ja čula, Talijani se bune da migranti koji dolaze u Italiju dolaze iz zatvora i da će se baviti samo švercom svega. Isto tako se bune da dobivaju razne dotacije, a za talijanske umirovljenike nema nikad novca. Jasno je da to dolazi planski i da se upravo ovaj scenarij ne može isključiti. Ja predlažem da se na sjeveru Afrike oforme razni kampovi jer ti ljudi dolaze navodno zbog posla i boljeg života. Tako zemlje EU-a, ali i druge zemlje mogu oformiti proizvodne kampove za proizvodnju svega što bi ti ljudi proizvodili u Europskoj uniji, ali jasno jeftinije.

Isto tako mogu proizvoditi i svoju hranu umjesto da stalno po nekom sve gorem scenariju dolaze u Europsku uniju. Svega jedan projekt u Africi navodno postoji koji sadi drveće i otima pustinju i pretvara ju u zemlju sposobnu za rast svega. Sad su se zaredali državni udari u Africi, a sve više afričkih zemalja pristupa zajednici oko Rusije, Kine, Indije, Brazila i Južnoafričke Republike koja se bavi rušenjem dolara (pa se predviđa da bi dolar mogao pasti 45 posto indeksnih bodova). Navodno s umjetnom inteligencijom se ubrzavaju i pospješuju procesi i navodno bi se BDP mogao povećati zbog toga i 250 puta, a za to ne treba radna snaga, pogotovo nekvalificirana. Kina sad izrađuje brod za jedan dan umjesto za 300 dana, a već ima najveću ratnu flotu na svijetu. Dakle, sve te migracije treba racionalno usmjeravati, a prisilne i planske rješavati u matičnim prostorima (I. Stančić, upućena e-poruka).

“Ovakav način migriranja nije dobar ni za Europsku uniju, ali ni za migrante” pa su aktivnosti izvan Europske unije uz organiziranje i financiranje EU-a postale objektivna potreba u rješavanju međunarodnih migracija prema Europskoj uniji, ne želi li se mirno promatrati kako Hrvatska postaje migracijski hot spot za potrebnu radnu snagu razvijenom europskom gospodarstvu ili prostor nemira i nevjerojatnih zbivanja u vlastitim dvorištima.

Strah je velik

“‘Prije dvije večeri imali smo bliski susret s migrantima koji je u nas unio dodatni strah. Pola devet navečer netko viče ‘hello, hello’, izašla sam na terasu i vidjela sam ih ovdje u svom cvjetnjaku gdje migranti sjede, bez straha, bez ičega. Umjesto supruga i kćeri, ja na brzom biranju imam policiju. Dečki su došli u roku tri minute, njih 13 je bilo’, ispričala je Dragana Štefanac” (Dnevnik.hr, 9. rujna 2023. godine).

Vrijeme je za racionalni pristup umjesto političkog dokazivanja hrvatske uspješnosti po drugim pitanjima, kako se stradanja ne bi nastavila i hrvatski prostori praznili za drugu funkciju. Nikom nisu sporne složenosti i teškoće migrantske populacije na životnom putu prema novom svijetu i baš zato joj se treba posvetiti pozornost u funkcionalnom smislu, kao uostalom i domicilnoj hrvatskoj populaciji koja nestaje pred nama. Vrijeme je uostalom konačno i za Sabor i pokazivanje raspravnog smisla na njegovim sjednicama i naročito za dokazivanje važnosti najavljene demografske ofenzive. Vladino izvješće Saboru o najvažnijoj problematici današnje Hrvatske bio bi stvarni dokaz prihvaćanja demografske stvarnosti i značenja političkih najava u konceptu 3 D. Logičan prijedlog zastupnice Karoline Vidović Krišto bit će ključni test pokazivanja političke volje.

“Vidović Krišto predlaže zaključak kojim bi Sabor obvezao Vladu da mu podnese izvješće o demografskim kretanjima u Hrvatskoj u zadnjih osam godina, o analizi uzroka iseljavanja hrvatskih građana uz usporedbu s državama članicama EU-a” (Narod.hr, 10. rujna 2023. godine).