Roman Fuchs
USTAVNI SUD I
IZMJENA IZBORNOG ZAKONA
Ustavni sud ukinuo je Zakon o izbornim jedinicama koji je bio na snazi i u uporabi od 1999 godine. Kako ćemo glasati na idućim izborima? Posljednji popis stanovništva zorno je pokazao da aktualni sustav od deset izbornih jedinica ne jamči jednaku važnost svakoga glasa. Koliko izbornih jedinica treba imati Hrvatska? Kako će izgledati nova teritorijalna podjela? Koliko saborskih zastupnika treba imati pojedina regija?
Ustavni stručnjak Hrvatskog prava prof. Robert Podolnjak, komentirao je izjavu predsjednika Vlade Andreja Plenkovića te predloženu izmjenu izbornih jedinica.
Podsjetimo, premijer je ranije kazao da su profesori koji su se očitovali o izmjenama zakona uglavnom osobe koje “imaju kontakt s lijevom političkom scenom”.
“Profesori ustavnog prava prošlog su se petka okupili na redovitom godišnjem sastanku i raspravljali smo o izmjenama izbornog zakona. U zajedničkoj izjavi ukazujemo na problematičnost dosadašnjeg rada na tom zakonu i na smjernice koje bi novi zakon trebao slijediti”, sročio je Podolnjak, inače poboćnik još jednog velikog pravnog stručnjaka ljevice Josipovića te nastavio
“potpuno je irelevantno političko opredjeljenje i glasanje pojedinih profesora. Ne radi se o političkim simpatijama, navijanju za jednu ili drugu stranu nego o demokratskoj proceduri i tome kako bi novi zakon trebao izgledati u skladu s odlukom Ustavnog suda i međunarodnih praksi.”
Kaže da su profesori iznijeli zapažanja o tome kako bi sadržajno trebao izgledati novi zakon, ali i procedura donošenja i tko bi trebao raditi na tom zakonu. To su velike misli, poznato je da naši profesori gledaju širokim obuhvatom na male scene što zahtijeva povećanu potrošnju mentalne energije.
Podolnjak: Govoriti o politizaciji je neprimjereno!
“U vremenskom tjesnacu smo, ostaje malo vremena za izradu tog zakona. Evo danas možemo reći da je prošlo sto dana od odluke Ustavnog suda. Što se dogodilo u tih 100 dana u izradi zakona? Znamo samo neformalne nagovještaje iz medija o tome tko radi, ništa formalno javnost nije vidjela, izgubili smo sto dana da ne znamo kakav će prijedlog biti konačno formuliran”, objavio je Podolnjak.
Ističe da je u demokratskim državama uobičajeno da profesori reagiraju kada neke prakse nisu u skladu s Ustavom ili demokratskom praksom. “Ponavljam, ovdje postoji konsenzus svih profesora. Govoriti o nekoj politizaciji je potpuno neprimjereno.”
Ovo je novi momentum u Hrvatskim “akademskim kružocima” obzirom da je ovo prva reakcija akademske elite na bilo kakva društveno socijalna i politička zbivanja. Osvrnuo se i na radnu skupinu koja se bavi izradom zakona, navodeći da bi prema kodeksu dobre prakse trebalo imati depolitiziranu radnu skupinu. Dodaje da političari mogu sudjelovati, ali da ne bi trebali biti dominantni.
“Vidimo navodno unutar stranačku skupinu koja na tome radi i koja se u sto dana nije ni na koji način očitovala, sve o čemu govorimo je neformalno. Službeno nismo vidjeli ništa. Demokratska procedura ne postoji, to smo ukazali kao profesori ustavnog prava. Hrvatska bi kao demokratska država trebala slijediti dobru praksu i preporuke Vijeća Europe. Nažalost, od toga nema ništa”, tvrdi Podolnjak.
Osvrnuo se i na model prema kojemu bi se trebao raditi novi zakon i ukazao na ono što je sporno.
“Kad slijedite taj model 14 puta 10, 14 zastupnika u 10 izbornih jedinica, u svima se bira jednak broj, i imate poznatu činjenicu o različitom broju birača između pojedinih jedinica. Najmanje su po broju birača slavonske izborne jedinice 4. i 5. S obzirom na goegrafiju Hrvatske, ako slijedite taj model, vi te dvije jedinice morate širiti prema zapadu da biste imali otprilike jednak broj. S jedne strane zahvaćate koprivničko-križevačku županiju i idete do Koprivnice i time cijepate tu županiju, na jugu idete do bjelovarsko-bilogorske pa Našice selite iz 4. u 5. jedinicu. Potpuno ste prekrojili županije i dobili ste posve nove cjeline koje nemaju nikakvu logiku.”
“Na kraju dobijete monstrum jedinicu, 7., koja ide od Novske, spušta se do Jadranskog mora i zahvaća otoke Krk, Rab i Pag”, otkrio nam je profesor Podolnjak.
Što on I njegovi drugovi profesori kane napraviti kako bi se aktivno i konstruktivno uključili u izmjene izbornog zakona te iznjedrili ptrebnu kvalitetu i pravićnost nismo uspjeli saznati. No bez obzira na to skrećem pozornost na slijedeći podatak koji uglavnom definira stajalište profesora sa Ustavnog suda.
Polazišna točka početka rješenja problema
je donošenje pravovaljanog registra birača.
Ogledni primjer: Osoba XY dolazi u MUP i odjavljuje se jer odlazi živjeti u drugu državu. MUP ga je odjavio, da bi takvu odluku na prijavu Ustavni sud ukinuo?
Postavlja se pitanje temeljem čega će registar birača biti usklađen sa stvarnim stanjem, ako je upravo Ustavni sud bio taj koji je jednu takvu odluku ukinuo.
Osnovno Ustavno pravo svakog Hrvatskog državljana je pravo jednakosti biračkog prava. Treba uzeti u obzir registar birača, a ne popis stanovništva, kao osnovu za osiguranje tog prava. A upravo to pravo negiraju oni koji bi ga trebali sprovoditi. Profesori Ustavnog prava RH sa lijeve političke scena.
Kompletan sadržaj na ovim stranicama ©2015-2023 Hrvatski Filmski Institut. Sva prava pridržana